ISHODI UČENJA – 2.RAZRED
Temelji modernog svijeta
učenik će moći:
1. Usporediti značajke i razvoj monarhija u Europi te znanstvenu
revoluciju i prosvjetiteljstvo.
2. Opisati zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu ekspanzije
Venecije, Habsburgovaca i Osmanlija.
3. Ustanoviti stupanj gospodarskih, kulturnih i religijskih promjena u Europi i Hrvatskoj do kraja 17. stoljeća.
Doba građanskih revolucija
učenik će moći:
1. Raščlaniti uzroke i posljedice građanskih revolucija krajem 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća.
2. Objasniti uzroke i posljedice industrijske i agrarne revolucije.
3. Istražiti kako su liberalizam i socijalističke ideje utjecale na
promjene u europskim državama i Hrvatskoj.
4. Ocijeniti kako se razvoj znanosti i tehnologije odrazio na
intelektualna kretanja i kulturne promjene u 19. stoljeću.
5. Identificirati promjene euroazijskim carstvima u razdoblju
globalne trgovine i europske premoći.
6. Ustanoviti uzroke, pravce i posljedice prekooceanskih migracija
Hrvata i ostalih naroda do početka 20. stoljeća.
7. Protumačiti proces teritorijalne integracije i formiranja hrvatske i ostalih nacija u drugoj polovici 19. stoljeća.
8. Raspraviti o promjenama i sukobima u Europi i svijetu u razdoblju “novog imperijalizma”.
Dvadeseto stoljeće
učenik će moći:
1. Raščlaniti ekonomska, politička i ideološka suparništva između
velikih sila kao uzroke svjetskih ratova.
2. Objasniti tijek i posljedice Prvog svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
3. Opisati pokušaje uspostave demokracije i uvođenje totalitarnih
sustava nakon Prvog svjetskog rata u svijetu i Europi.
4. Obrazložiti pojavu i karakter nacionalsocijalizma u Njemačkoj.
Cilj je poučavanja i učenja povijesti u srednjoj školi razviti kod učenika sposobnost povijesnog razmišljanja i širenje temeljnih povijesnih znanja stečenih u osnovnoj školi o povijesti svoje nacije, regije, Europe i svijeta kroz šest povijesnih razdoblja. Sposobnost povijesnog razmišljanja omogućit će učenicima da vrednuju dokaze, razviju komparativnu i uzročno-posljedičnu analizu, interpretiraju povijesne podatke, te konstruiraju čvrste povijesne argumente i povijesne perspektive.
U nastavi povijesti postoje dvije razine obrazovnih standarda: temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog razmišljanja.
Standard 1. Temeljna povijesna znanja čine:
a) poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba te
b) razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova ili tzv koncepata prvog
reda
– o povijesti svijeta i svoje nacije na pet područja ljudske aktivnosti: društvenom, ekonomskom, znanstveno-tehnološkom, političkom i filozofsko-religijsko-estetskom.
Standard 2. Sposobnost povijesnog razmišljanja koje se sastoji od pet vještina:
1. vještina kronološkog razmišljanja
2. vještina razumijevanja povijesne naracije
3. vještina analize i interpretacije povijesnih događaja i procesa
4. vještina povijesnog istraživanja i
5. vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova.
Razvijanje navedenih pet vještina obuhvaća u sebi i upoznavanje tzv. tehničkih koncepata pomoću kojih razumijemo kako se stvara i konstruira povijest. Među tehničke koncepte ubrajamo: kronologiju i pripovijedanje, uzročno-posljedični niz, kontinuitet i promjenu, usporedbu i povijesne izvore.
Temeljna povijesna znanja, sposobnost povijesnog razmišljanja i tehnički koncepti razvijaju se u funkcionalnoj međuzavisnosti. Također, svih pet vještina su kumulativnog karaktera tj. svaka slijedeća vještina ovisi o dovoljno razvijenim vještinama na prethodnoj razini.
Kurikulum povijesti ima dvije temeljne komponente, odgojnu i obrazovnu. Poučavanje i učenje povijesti je tako strukturirano da otvara učenicima prozor u svijet velikog ljudskog iskustva u raznim podnebljima i različitim vremenima. Ono također otkriva širok opseg prilagodbe pojedinca i društva u odnosu na probleme s kojima su se morali suočiti i osvjetljava posljedice različitih izbora koje su ljudi donosili. Dakle, poučavamo o snažnim i dugotrajnim povijesnim procesima unutar civilizacijskih i kulturnih cjelina. Povijest nije događaj već stvarni proces. Bez dobrog poznavanja povijesnih procesa mi danas ne možemo pristupiti raspravi o političkim, socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama u društvu. Bez poznavanja povijesti ne možemo dobiti informirane i samosvjesne građane što je važno za njihovo djelotvorno sudjelovanje u demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja demokratskih ideala nacije za sve građane.
Duhovni i moralni razvoj učenika u koji spadaju tolerancija, slobodno iskazivanje vlastitog mišljenja, poštivanje tuđih stavova i uvjerenja, miroljubivost, patriotizam i izbjegavanje sukoba – sastavni su dio odgojne dimenzije poučavanja i učenja povijesti. Vrednovanjem nasljeđa raznolikih etničkih i kulturnih baština olakšava se dijalog među pripadnicima različitih kultura. Razvoj temeljnih povijesnih znanja i povijesnog razmišljanja te multikulturalna dimenzija poučavanja i učenja pomoći će mladim ljudima da postani dobri građani svoje domovine i da se ujedno osjećaju i građanima Europe i svijeta.
METODE RADA I OBLICI:
Metode: verbalne metode (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, učeničko izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje); demonstracijske metode (igranja uloga); dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s video-materijalima i flilmovima); operativne metode (grafički i pisani radovi, izrada plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju).
Oblici rada: frontalni, individualni, rad u paru, grupni rad, terenski rad, projektna nastava
OBLICI UČENJA:
Oblici učenja: Zapamćivanje, uvid u situaciju, pisana obrada teme, istraživanje i otkrivanje, rješavanje problema, organizirana rasprava, debata, zauzimanje stavova, vrednovanje i odlučivanje.
ELEMENTI PRAĆENJA I OBLICI VREDNOVANJA
Elementi praćenja i vrednovanja: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje.
Oblici praćenja i vrednovanja: pismena provjera, usmena provjera, samostalni i grupni rad (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga)
Literatura za nastavnika:
Stručna i znanstvena literatura s područja povijesne znanosti, metodike nastave povijesti, psihologije i pedagogije, kao i stručni časopisi.
Literatura za učenike:
Prema Katalogu odobrenih Udžbenika i drugih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.