ISHODI UČENJA – 1.RAZRED
Od lovca i sakupljača do stanovnika grada
učenik će moći:
1. Opisati svakodnevni život paleolitskog lovca i sakupljača plodova.
2. Preispitati neolitsku revoluciju, podjelu rada, prve izume i
tehnologiju.
3. Objasniti kulturne grupe na prostoru današnje Hrvatske u
prapovijesno doba i njihove karakteristike.
4. Identificirati vremenski slijed, prostor i karakteristike ranih
civilizacija i prvih gradova.
5. Razmotriti graditeljska, umjetnička i znanstvena dostignuća ranih civilizacija.
6. Usporediti prva pisma i njihov utjecaj na politički, društveni i
kulturni život ljudi.
7. Razlikovati povijesne procese na današnjem hrvatskom prostoru s onima u Euroaziji do kraja 2. tisućljeća prije Krista.
Uspon i pad staroga svijeta
učenik će moći:
1. Objasniti obilježja i utjecaj nomadskih naroda na razvoj država do kraja 1. tisućljeća prije Krista.
2. Izdvojiti inovacije i promjene u gradovima i državama 3. Raspraviti o velikim religijama i svjetonazorima koji su obilježili stari svijet.
3. Ispitati najznačajnija postignuća helenske i helenističke kulture.
4. Objasniti proces objedinjavanja sredozemnog bazena pod rimskim vlašću.
5. Analizirati pojavu kršćanstva i rimsko pravo kao osnove budućeg europskog nasljeđa.
6. Usporediti širenje grčkog i rimskog utjecaja na prostor današnje Hrvatske.
Srednjovjekovne civilizacije
učenik će moći:
1. Raščlaniti krizu Rimskog carstva i dezintegracijske procese od 4. do 10. stoljeća.
2. Objasniti političke, društvene i kulturne promjene u Europi između 500. i 1000. godine.
3. Ustanoviti početak, tijek i posljedice razvoja islamske civilizacije na tri kontinenta.
4. Razmotriti konsolidaciju Bizantskog carstva i širenje kršćanstva
na prostor jugoistočne Europe.
5. Istražiti temeljne procese rasta i zastoja u ranom srednjovjekovlju na prostoru Hrvatske.
6. Ispitati promjene u organizaciji države, društva i širenju kršćanstva od 11. do 14. stoljeća.
7. Identificirati jačanje međuregionalne trgovine i kulturne razmjene između triju kontinenata.
8. Protumačiti pojavu i rast Mongolskog carstva i njegov utjecaj na europske narode i Hrvatsku.
Izložiti sazrijevanje i rast društava i kulture u Hrvatskoj i susjednim područjima do 14. stoljeća.
Temelji modernog svijeta
učenik će moći:
1. Ispitati izvore, značajke i posljedice demografske krize i
promjene u 14. i 15. stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
2. Obrazložiti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture, te
geografska otkrića u 15. i 16. stoljeću doveli do promjena.
3. Ocijeniti karakter gospodarske, političke i kulturne dominacije
europskih sila nad narodima u kolonijama.
4. Raspraviti kako je hrvatsko društvo doživjelo vjersku, političku,
društvenu i kulturnu transformaciju u 16. i 17. stoljeću.
5. Usporediti značajke i razvoj monarhija u Europi te znanstvenu
revoluciju i prosvjetiteljstvo.
6. Opisati zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu ekspanzije
Venecije, Habsburgovaca i Osmanlija.
7. Ustanoviti stupanj gospodarskih, kulturnih i religijskih promjena u Europi i Hrvatskoj do kraja 17. stoljeća.
Cilj je poučavanja i učenja povijesti u srednjoj školi razviti kod učenika sposobnost povijesnog razmišljanja i širenje temeljnih povijesnih znanja stečenih u osnovnoj školi o povijesti svoje nacije, regije, Europe i svijeta kroz šest povijesnih razdoblja. Sposobnost povijesnog razmišljanja omogućit će učenicima da vrednuju dokaze, razviju komparativnu i uzročno-posljedičnu analizu, interpretiraju povijesne podatke, te konstruiraju čvrste povijesne argumente i povijesne perspektive.
U nastavi povijesti postoje dvije razine obrazovnih standarda: temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog razmišljanja.
Standard 1. Temeljna povijesna znanja čine:
a) poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba te
b) razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova ili tzv koncepata prvog
reda
– o povijesti svijeta i svoje nacije na pet područja ljudske aktivnosti: društvenom, ekonomskom, znanstveno-tehnološkom, političkom i filozofsko-religijsko-estetskom.
Standard 2. Sposobnost povijesnog razmišljanja koje se sastoji od pet vještina:
1. vještina kronološkog razmišljanja
2. vještina razumijevanja povijesne naracije
3. vještina analize i interpretacije povijesnih događaja i procesa
4. vještina povijesnog istraživanja i
5. vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova.
Razvijanje navedenih pet vještina obuhvaća u sebi i upoznavanje tzv. tehničkih koncepata pomoću kojih razumijemo kako se stvara i konstruira povijest. Među tehničke koncepte ubrajamo: kronologiju i pripovijedanje, uzročno-posljedični niz, kontinuitet i promjenu, usporedbu i povijesne izvore.
Temeljna povijesna znanja, sposobnost povijesnog razmišljanja i tehnički koncepti razvijaju se u funkcionalnoj međuzavisnosti. Također, svih pet vještina su kumulativnog karaktera tj. svaka slijedeća vještina ovisi o dovoljno razvijenim vještinama na prethodnoj razini.
Kurikulum povijesti ima dvije temeljne komponente, odgojnu i obrazovnu. Poučavanje i učenje povijesti je tako strukturirano da otvara učenicima prozor u svijet velikog ljudskog iskustva u raznim podnebljima i različitim vremenima. Ono također otkriva širok opseg prilagodbe pojedinca i društva u odnosu na probleme s kojima su se morali suočiti i osvjetljava posljedice različitih izbora koje su ljudi donosili. Dakle, poučavamo o snažnim i dugotrajnim povijesnim procesima unutar civilizacijskih i kulturnih cjelina. Povijest nije događaj već stvarni proces. Bez dobrog poznavanja povijesnih procesa mi danas ne možemo pristupiti raspravi o političkim, socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama u društvu. Bez poznavanja povijesti ne možemo dobiti informirane i samosvjesne građane što je važno za njihovo djelotvorno sudjelovanje u demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja demokratskih ideala nacije za sve građane.
Duhovni i moralni razvoj učenika u koji spadaju tolerancija, slobodno iskazivanje vlastitog mišljenja, poštivanje tuđih stavova i uvjerenja, miroljubivost, patriotizam i izbjegavanje sukoba – sastavni su dio odgojne dimenzije poučavanja i učenja povijesti. Vrednovanjem nasljeđa raznolikih etničkih i kulturnih baština olakšava se dijalog među pripadnicima različitih kultura. Razvoj temeljnih povijesnih znanja i povijesnog razmišljanja te multikulturalna dimenzija poučavanja i učenja pomoći će mladim ljudima da postani dobri građani svoje domovine i da se ujedno osjećaju i građanima Europe i svijeta.
METODE RADA I OBLICI:
Metode: verbalne metode (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, učeničko izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje); demonstracijske metode (igranja uloga); dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s video-materijalima i flilmovima); operativne metode (grafički i pisani radovi, izrada plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju).
Oblici rada: frontalni, individualni, rad u paru, grupni rad, terenski rad, projektna nastava
OBLICI UČENJA:
Oblici učenja: Zapamćivanje, uvid u situaciju, pisana obrada teme, istraživanje i otkrivanje, rješavanje problema, organizirana rasprava, debata, zauzimanje stavova, vrednovanje i odlučivanje.
ELEMENTI PRAĆENJA I OBLICI VREDNOVANJA
Elementi praćenja i vrednovanja: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje.
Oblici praćenja i vrednovanja: pismena provjera, usmena provjera, samostalni i grupni rad (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga)
Literatura za nastavnika:
Stručna i znanstvena literatura s područja povijesne znanosti, metodike nastave povijesti, psihologije i pedagogije, kao i stručni časopisi.
Literatura za učenike:
Prema Katalogu odobrenih Udžbenika i drugih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.